Općina Sali

U samo pet mjeseci ove godine, u odnosu na isti period lani, u Hrvatskoj je rođeno 1.001 dijete manje.

Radi bolje predodžbe, može se i ovako formulirati: u samo pet mjeseci Hrvatska je za budućnost izgubila 50 razreda od po 20 školaraca u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Što to znači za škole u Zadarskoj županiji? Ima li školâ koje će potpuno ostati bez učenika?
– Demografski trendovi nisu dobri, ali u Zadarskoj županiji događa se vrlo neobičan trend: škole na otocima, male škole sa vrlo malim brojem djece kojih je, kako pratimo, iz godine u godinu sve manje, sada su „preokrenule“ trend. Upisuju sve više djece. Ne radi se, dakako, o svim školama, ali vrlo je indikativan i zanimljiv podatak da je matična škola u Salima, zajedno s područnom u Božavi, prije pet godina upisala 55 učenika, a sada je imala 69 učenika – kaže Ivan Šimunić, pročelnik Odjela za obrazovanje i kulturu Zadarske županije.
U školi na otoku Vrgadi (koja je područna škola OŠ Pakoštane) je prije pet godina upisano dvoje djece, a u upravo završenoj školskoj godini učenika je bilo osam.

– Na prvi pogled to nisu velika povećanja, ali za otoke su vrlo značajna. Posebno stoga što se istodobno s rastom broja djece u otočnim školama događa pad broja djece u zaleđu Zadra, i to značajan – kaže pročelnik Šimunić.
U posljednjih pet godina u školi u Radašinovcima (OŠ Stankovci) broj učenika je sa sedam pao na dvoje.

U Slivnici Gornjoj, područnoj školi OŠ Posedarje, pad broja učenika je jedan od najvećih u Zadarskoj županiji: školu je pohađalo 22 učenika, sada sedam. U nabrajanju, može se spomenuti i područna škola u Paljuvu (OŠ Novigrad), gdje je broj učenika sa 16 pao na šest.

Ugledni hrvatski demograf doc. dr. Stjepan Šterc iznio nam je u srijedu tvrdnju prema kojoj je Dugi otok u zadarskom arhipelagu jedno od najpoželjnijih prostora za život.

– Ne iznenađuje me da broj školske djece na otocima raste, znači raste broj mladih obitelji s djecom koje se odlučuju nastaniti na takvim područjima. To su područja čije su vrijednosti sloboda prostora i vremena. Te kategorije počinju se vrednovati na drugačiji način nego do sada. Mlade obitelji biraju mir u odnosu na gradsku vrevu, na nesigurnost života u većim gradovima. Tako otoci postaju najpotencijalniji prostori za život, a u tom kontekstu Dugi otok je objektivno jedan od najpotencijalnijih prostora za život u Hrvatskoj – kazao je demograf Šterc.

Šterc se zalaže da se poticaji za život na otoku još pojačaju, i to najprije ulaskom „Jadrolinije“ u državni proračun.

– Vožnja na otoke mora biti besplatna. Vidjelo bi se kako bi tada krenulo naseljavanje na otoke, pa to je napravila Grčka i znaju se rezultati – kazao je Šterc.

Iako, prema posljednjem popisu stanovništva, Zadarska županija ima deset tisuća ljudi manje nego prije deset godina, ipak spada među tri hrvatske županije s najmanjim odljevom stanovništva. Od tih deset tisuća „manjka“, pet tisuća odnosi se, indikativno, upravo na Grad Zadar.

Prema projekcijama koje su rađene u Hrvatskoj gospodarskoj komori, samo Zadarska i Istarska županija, uz Grad Zagreb, imaju viši priljev od odljeva stanovništva u emigracijskim i međužupanijskim migracijskim procesima. Dugoročno gledajući, u Zadarskoj županiji stanovništvo će se „prerasporediti“ po mjestu stanovanja – pad broja stanovnika je u gradovima (Zadar, Benkovac, Obrovac i neznatno Pag), dok je u Biogradu i Ninu broj stanovnika stabilan i ne mijenja.

– Spomenuli ste da je u Hrvatskoj u pet mjeseci ove godine rođeno 1.001 dijete manje nego u prvih pet mjeseci lani. A da li znate da je u travnju ove godine rođeno, u Hrvatskoj, najmanje djece ikada, otkad se bilježi broj novorođenčadi? U travnju se u Hrvatskoj rodilo 2.500 beba. To se do sada nije dogodilo nikada, tako mali broj – kaže demograf Šterc.
U prvih pet mjeseci ove godine ukupno se u Hrvatskoj rodilo 13.839 djece.

Posljednja godina u kojoj je u Hrvatskoj rođeno više od 40 tisuća djece bila je 2012.

Istovremeno, u Hrvatskoj je u pet mjeseci ove godine umrlo 26.278 građana, pa imamo bilancu negativnog prirodnog prirasta od 12.439. To znači da u prosjeku Hrvatska svaki dan ima 81 stanovnika manje.

Preneseno sa zadarski.slobodnadalmacija.hr, objavljeno 6. srpnja 2022.